Nakon što je Vlada FBiH na vanrednoj sjednici održanoj 6. aprila 2020. godine utvrdila prijedlog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih COVID-19 pandemijom, te isti uputila na usvajanje po hitnom postupku u Parlament FBiH, članice Vijeća stranih investitora su dostavile parlamentarcima amandmane i komentare na predloženi Zakon kao i prijedloge mjera, koje bi imale značajniji, pozitivan uticaj na održavanje ekonomske aktivnosti i finansijske stabilnosti kompanija. VSI je uložilo ukupno osam amandmana.
Poseban interes javnosti odnosno realnog sektora izazvao je član 4. u prijedlogu Zakona, pod nazivom ‘Subvencioniranje”, kojim je Vlada FBiH propisala da poslovni subjekti koji su obuhvaćeni ovim Zakonom imaju pravo na subvencioniranje doprinosa u iznosu 244,85 KM mjesečno po svakom zaposlenom počevši od obračuna i isplate bruto plaće za april 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće. Prema prijedlogu Vlade, subvencioniranje doprinosa za svakog zaposlenog vršilo bi se na način da se za penziono – invalidsko osiguranje usmjerava 135,70 KM, za zdravstveno osiguranje 97,35 KM i za nezaposlenost 11,80 KM, ukoliko u mjesecu za koji se vrši obračun plaće imaju pad ostvarenog prometa 20% i više u odnosu na ostvareni prosječni promet u januaru i februaru 2020. godine.
Stav VSI-a jeste da i pored dobre namjere Vlade FBiH da intervenira u spašavanje privrede u FBiH, ovim Zakonskim rješenjem ipak neće proizvesti zadovoljavajuće efekte, te da Zakon treba omogućiti stvarnu pomoć i finansijsku injekciju čitavom realnom sektoru. S tim u vezi, članovi VSI su u amandmanima predložili izmjenu člana 4. na način da poslovni subjekti obuhvaćeni ovim Zakonom imaju pravo na subvencioniranje minimalnih plaća i pripadajućih doprinosa na minimalnu plaću (doprinosi na teret osiguranika i doprinosi na teret poslodavca), općih vodnih naknada i naknada za osiguranje od nesreće, u skladu sa ovim zakonom u punom iznosu mjesečno, po svakom zaposlenom, počevši od obračuna i isplate bruto plaće za mjesec mart 2020. godine i svaki naredni mjesec, uključujući i obračun i isplatu plaća i za mjesec nakon prestanka stanja nesreće, ukoliko imaju pad ostvarenog prihoda 10% i više u odnosu na ostvareni prihod u uporednom periodu 2019. godine.
Također VSI smatra da u prijedlogu Zakona treba izmjeniti referentni period za vrednovanje pada prometa, te da referetni period bude kumulativni period 2020. u odnosu na prihod za isti kumulativni period 2019. godine. Npr:
€˘ za izračun pada prihoda za mart, uzima se kumulativni prihod januar-februar 2020. u odnosu na januar-februar 2019.,
€˘ za izračun pada prihoda za april, uzima se kumulativni prihod januar-mart 2020. u odnosu na januar-mart 2019.,
€˘ za izračun pada prihoda za maj, uzima se kumulativni prihod januar-april 2020. u odnosu na januar-april 2019., itd.”
Predložena izmjena u prijedlogu Zakona bi predstavljala minimum “subvencije €ť ispod koje zakonodavac ne može ići ukoliko se ovim Zakonom žele ublažiti bilo kakve ekonomske posljedice. U protivnom, najveći broj poslovnih subjekata koji su zaista pogođeni ekonomskom krizom će ipak raskinuti radne odnose te zaposlenike poslati na Biro za zapošljavanje iz prostog razloga što raskidom ugovora zaposlenici imaju pravo na primanje od cca 380 KM/mjesečno, dok poslodavac nema nikakvih troškova. Dakle, zaposlenici će svakako dobiti isti minimalni iznos a poslodavac neće imati nikakvih troškova.
Razmatranje i usvajanje prijedloga Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica u Parlamentu FBiH planirano je za 23. april 2020. godine.