Izvor: SRNA
Potrebno je omogućiti poslodavcima neoporezivu isplatu povećanja plata ili bonusa po osnovu rada u otežanim uslovima, te usvojiti program “korona zajam za obrtna sredstva”, kao mjeru namijenjenu mikro, malim i srednjim preduzetnicima, predlaže predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža.
Vlasti u BiH trebaju uvesti niz mjera za ublažavanje posljedica epidemije virusa korona, a među njima su ukidanje parafiskalnih nameta na svim nivoima, te smanjenje cijene električne energije, smatra predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža.
Muidža u intervjuu Srni navodi da bi cijena struje trebala da bude niža za 20 odsto, kako za privredu, tako i za građane u BiH, i to od 1. aprila ove do 1. aprila naredne godine ili bar do kraja 2020, ali i da se obezbijedi stvarni budžet za pomoć ekonomiji, i to prenamjenom budžetskih sredstava.
“Dio plaćanja za političke stranke, kao i dio plata i naknada parlamentaraca i skupštinskih poslanika trebalo bi preusmjeriti na pomoć privredi“, smatra Muidža, uz prijedlog da budu ukinute reprezentacije i kapitalne potrošnje.
Prema njegovim riječima, u BiH je potrebno poslodavcima omogućiti neoporezivu isplatu povećanja plata ili bonusa po osnovu rada u otežanim uslovima, te usvojiti program “korona zajam za obrtna sredstva”, kao mjeru namijenjenu mikro, malim i srednjim preduzetnicima.
Predsjednik Vijeća stranih investitora u BiH ističe da bi preduzetnicima trebalo omogućiti kredite za kupovinu obrtnih sredstava pod povoljnijim uslovima.
“Maksimalna kamatna stopa na kredite do 50.000 KM ili 100.000 KM za obrtna sredstva trebala bi da bude 0,5 odsto, sa rokom otplate do pet godina, uz skraćenu proceduru obrade zahtjeva i bez plaćanja bilo kakve dodatne naknade, ali po unaprijed utvrđenim transparentnim kriterijumima“, predlaže Muidža.
On objašnjava da bi korisnik jednog takvog kredita morao dokazati negativan uticaj epidemije na poslovanje u vidu pada prihoda, dok visina kredita ne bi mogla preći visinu negativnog finansijskog efekta, a sredstvima se ne bi mogle finansirati postojeće kreditne obaveze niti plaćati obaveze nastale prije februara.
Prema njegovim riječima, jedna od mjera za ublažavanje posljedica izazvanih virusom korona jeste i odgođeno plaćanje i dugoročnije otplate kredita poljoprivrednicima za minimalno godinu dana.
Muidža smatra da bi nadležne institucije u BiH trebale da obezbijede sredstva za otkup poljoprivrednih i prehrambrenih proizvoda proizvedenih u zemlji, te da bi se time obezbijedilo i snabdijevanje krajnjih potrošača.
On je naveo da bi trebalo natjerati javne i državne kompanije da svoje ugovorene obaveze prema realnom sektoru plaćaju u zakonskom roku od 60 dana, te da je nastavak i intenziviranje izgradnje Koridora “Pet ce” i ostalih kapitalnih investicija jedna od ključnih mjera za opstanak privrede i domaćih kompanija.
“U datoj situaciji i novonastalim okolnostima, nesporno je da će investitori preduzeti oprezne finansijske akcije, i preventivne i korektivne, kako bi se obezbijedila sveukupna finansijska likvidnost“, smatra Muidža.
Prema njegovoj procjeni, to znači da će mnogi potencijalni investitori uskladiti investicione odluke sa promjenom stvarnosti, a, da bi održali svoja ulaganja likvidnim, mnogi investitori će se usredsrediti na kratkoročne ciljeve.
Muidža navodi da strani investitori u BiH u epidemiji virusa korona nisu prestali sa poslovanjem, ali je uglavnom došlo do smanjenja obima posla, otežanih uslova poslovanja, te smanjenja izvoza, a samim tim i pada prihoda.
“Očekivano je da će planovi za reinvestiranje dobiti u ovoj godini vjerovatno biti odgođeni kako bi se nadomjestili izvjesni gubici“, napominje Muidža za Srnu i dodaje da se budžeti za 2021., uglavnom, donose u posljednjem kvartalu ove godine, kada će se moći realnije procijeniti efekti.