Vijeće stranih investitora u BiH djeluje već 12 godina, a prema nekim podacima, 71% članica VSI-ja smatra da je poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini nepredvidiv.
Kako je nedavno kazao predsjednik VSI-ja u BiH Branimir Muidža, direktna strana ulaganja od 2007. opadaju iz godine u godinu. Međutim, privrednici se ne predaju i nude konkretne preporuke. – Rekao bih da u posljednje dvije godine otkako se krenulo s Reformskom agendom, osjetimo jedan ozbiljan pristup da se zaista krene s reformama. Ono što očekujemo jeste vladavina prava, politička i pravna stabilnost i predvidiva situacija što se tiče poreza – istakao je Muidža. Bez obzira na nepredvidivu situaciju i na probleme sa kojima se investitori, kako strani, tako i domaći susreću, u BiH postoji itekako veliki broj uspješnih kompanija koje se bore i koje svojim rezultatima pokazuju da se u BiH ipak može dobro poslovati. Na prošlosedmičnoj dodjeli priznanja 100 najvećih kompanija u BiH u kategoriji velikih, srednjih i malih preduzeća vidjelo se da u BiH osim državnih kompanija, imamo i srednjih i malih preduzeća koja jako dobro posluju i svake godine ostvaruju sve bolje rezultate.
Prema podacima, ukupni prihodi 100 najvećih kompanija u BiH u prošloj godini iznosili su 19,9 mlrd KM, što je za 2,45% manje nego u prethodnoj godini, a iako su prihodi pali, ove firme bilježe rastući trend ostvarene neto dobiti, te su u 2015. inkasirale 1,15 mlrd. Kao i proteklih godina, najveću neto dobit ostvarila su javna preduzeća, te su dva telekoma ostvarila lani 161,7 mil KM neto dobiti, ali odmah iza njih su kompanije u privatnom vlasništvu poput Binga, ASA Auta i Preventa BiH. Rastući trend bilježi izvoz velikih kompanija koji je iznosio 4,6 mlrd KM. S druge strane, dok velike kompanije bilježe smanjen ukupni prihod, 100 vodećih srednjih kompanija u 2015. godini je ostvarilo prihod za 3,15% veći, odnosno 759,6 mil KM. Neto dobit je također povećana i iznosila je 131,2 mil KM, dok je izvoz veći za 12,3 posto i iznosio je 461 mil KM. Rast bilježe i male kompanije, a 100 najvećih je ostvarilo ukupan prihod od 381,3 mil KM, izvezle su 183,6 mil KM, a ostvarena neto dobit je povećana za 14% i iznosi 73,8 mil KM.
Ivica Batinić suvlasnik je kompanije Dom Net iz Gornjeg Vakufa, koja je u kategoriji malih preduzeća zauzela prvo mjesto po neto dobiti, a koji je naglasio kako u BiH imamo dobre ljude, intelekt i kvalitetu, što je garant dobrog poslovanja. – Mi izvozimo matematiku, logiku i inovacije, tačnije software i tim putem ćemo i nastaviti, idemo dalje u inovacije, u investicije u ljudske resurse i širimo tržišta – kazao je Batinić. Da BiH ima sve preduslove da se bez problema uklopi na zahtjevno evropsko tržište, potvrdila je i Ljiljana Kunosić, izvršna direktorica Binga, kazavši da mi imamo pametne ljude, omladinu koja brzo uči i prilagođava se zahtjevima EU.
– Ništa ne dolazi preko noći, uvijek učiš od boljih i većih kako bi ih dostigao i prestigao. Stoga je konačno vrijeme da se okrenemo budućnosti, a budućnost su djeca, budućnost je omladina koja je po znanju i sposobnostima već u Evropi, samo treba sve dobro organizovati i otvoriti im put ka EU tržištima. Tada će naše kompanije, pogotovo male i srednje, još bolje poslovati, ali i biti konkurentnije i lakše se izboriti za svoje mjesto na zahtjevnim svjetskim tržištima. Osim ulaganja u ljude BiH, kao što već odavno ponavljaju privrednici, mora raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta. Neophodno je fokusirati se na to da se pomogne preduzećima iz BiH da izdrže konkurentske pritiske EU, koja obilato daje podsticaje pojedinim proizvođačkim sektorima, a posebno prehrambenoj industriji. Stoga bi i BiH trebala raditi na stvaranju uslova koji bi pomogli i obezbijedili jačanje konkurentske pozicije domaćih preduzeća na tržištu Evropske unije.
Izvor: Oslobođenje
Prema podacima, ukupni prihodi 100 najvećih kompanija u BiH u prošloj godini iznosili su 19,9 mlrd KM, što je za 2,45% manje nego u prethodnoj godini, a iako su prihodi pali, ove firme bilježe rastući trend ostvarene neto dobiti, te su u 2015. inkasirale 1,15 mlrd. Kao i proteklih godina, najveću neto dobit ostvarila su javna preduzeća, te su dva telekoma ostvarila lani 161,7 mil KM neto dobiti, ali odmah iza njih su kompanije u privatnom vlasništvu poput Binga, ASA Auta i Preventa BiH. Rastući trend bilježi izvoz velikih kompanija koji je iznosio 4,6 mlrd KM. S druge strane, dok velike kompanije bilježe smanjen ukupni prihod, 100 vodećih srednjih kompanija u 2015. godini je ostvarilo prihod za 3,15% veći, odnosno 759,6 mil KM. Neto dobit je također povećana i iznosila je 131,2 mil KM, dok je izvoz veći za 12,3 posto i iznosio je 461 mil KM. Rast bilježe i male kompanije, a 100 najvećih je ostvarilo ukupan prihod od 381,3 mil KM, izvezle su 183,6 mil KM, a ostvarena neto dobit je povećana za 14% i iznosi 73,8 mil KM.
Ivica Batinić suvlasnik je kompanije Dom Net iz Gornjeg Vakufa, koja je u kategoriji malih preduzeća zauzela prvo mjesto po neto dobiti, a koji je naglasio kako u BiH imamo dobre ljude, intelekt i kvalitetu, što je garant dobrog poslovanja. – Mi izvozimo matematiku, logiku i inovacije, tačnije software i tim putem ćemo i nastaviti, idemo dalje u inovacije, u investicije u ljudske resurse i širimo tržišta – kazao je Batinić. Da BiH ima sve preduslove da se bez problema uklopi na zahtjevno evropsko tržište, potvrdila je i Ljiljana Kunosić, izvršna direktorica Binga, kazavši da mi imamo pametne ljude, omladinu koja brzo uči i prilagođava se zahtjevima EU.
– Ništa ne dolazi preko noći, uvijek učiš od boljih i većih kako bi ih dostigao i prestigao. Stoga je konačno vrijeme da se okrenemo budućnosti, a budućnost su djeca, budućnost je omladina koja je po znanju i sposobnostima već u Evropi, samo treba sve dobro organizovati i otvoriti im put ka EU tržištima. Tada će naše kompanije, pogotovo male i srednje, još bolje poslovati, ali i biti konkurentnije i lakše se izboriti za svoje mjesto na zahtjevnim svjetskim tržištima. Osim ulaganja u ljude BiH, kao što već odavno ponavljaju privrednici, mora raditi na poboljšanju poslovnog ambijenta. Neophodno je fokusirati se na to da se pomogne preduzećima iz BiH da izdrže konkurentske pritiske EU, koja obilato daje podsticaje pojedinim proizvođačkim sektorima, a posebno prehrambenoj industriji. Stoga bi i BiH trebala raditi na stvaranju uslova koji bi pomogli i obezbijedili jačanje konkurentske pozicije domaćih preduzeća na tržištu Evropske unije.
Izvor: Oslobođenje